Šta je free (slobodan) softver?

 [slika GNU filozof] [ العربية | Albanski | Bosanski | български | Magyar | Katalonski | Kineski(Obicni) | Kineski(Tradicionalni) | Hrvatski | Česki | Danski | Dutch | Njemački | Engleski | Francuski | Galician | Grčki  | Indonezijski | Talijanski | Japanski | Korejski | Norveški | Poljski | Portugalski | Rumunski | Ruski | Srpski | Slovenski | Španski | Švedski | Čai | Turski | Vijetnamski]

"Slobodan softver" (free software) je stvar slobode, ne cijene. Da bi razumjeli koncept, trebate zamisliti "slobodu govora", ne "besplatno pivo".

"Slobodan softver" se odnosi na slobodu korisnika da koristi, kopira, distribuira, proučava, mijenja i usavršava softver. Preciznije, odnosi se na četiri vrste prava (sloboda) za korisnike softvera.:

Program je slobodan softver ako korisnici imaju sve ove slobode. Stoga, trebali biste biti slobodni da redistribuirate kopije, sa ili bez promjena, ili gratis ili uz naplatu distribucije bilo kome bilo gdje. Biti slobodan da uradite ove stvari znači, između ostalog, da ne trebate tražiti ili platiti dozvole.

Također trebate biti slobodni da pravite modifikacije i koristite ih privatno u vašem radu ili igri, bez potrebe da čak i kažete da postoje. Ako i objavite vaše promjene, nećete biti obavezni da ikoga posebno obavijestite na bilo koji način.

Da bi sloboda pravljenja promjena i objavljivanja poboljšanih verzija imala smisla, potreban je pristup izvornom kodu programa. Zbog toga, pristup izvornom kodu je neophodan uslov za slobodan softver.

Možda ćete morati platiti da dobijete kopije GNU software-a ili ćete ga dobiti besplatno. Ali bez obzira kako dobijete kopije, uvijek ćete biti slobodni da kopirate ili mijenjate softver, čak i da prodajete kopije.

``Slobodan softver'' ne znači ``nekomercijalan''. Slobodan program mora biti dostupan i za komercijalnu upotrebu. Komercijalan razvoj slobodnog softvera više nije ništa neobično; takvi programi su slobodni komercijalni softveri.

Da bi ove slobode bile realne, moraju biti neopozive sve dok ne uradite ništa pogrešno; ako autor softvera ima moć da opozove licencu, iako niste dali povoda za to, onda softver nije slobodan.

Međutim, određena pravila o načinu distribuiranja slobodnog softvera su prihvatljiva, ako se ne kose s osnovnim slobodama. Na primjer, copyleft je pravilo da, pri redistribuiranju programa, ne možete dodati restrikcije kojim ćete ljudima zabraniti osnovne slobode. Ovo pravilo se ne kosi s osnovnim slobodama; ustvari ono ih štiti.

Pravila o pakiranju modificiranih verzija su prihvatljiva, ako njima nije efektivno spriječeno vaše pravo da objavite modificirane verzije. Pravila tipa "ako program učinite dostupnim na ovaj način, onda to isto morate i učiniti na onaj način" također mogu biti prihvatljiva, pod istim uvjetima. (Primjetite da vam takvo pravilo ipak ostavlja izbor da li da objavite program ili ne).

Mi u GNU projektu koristimo "copyleft" da pravno zaštitimo ova prava za svakoga. Ali non-copylefted free software (slobodan softver koji nije pod copyleftom) također postoji. Vjerujemo da postoje važni razlozi zašto je bolje koristiti copyleft, ali ako je vaš program non-copylefted free, još ga možemo koristiti.

Pogledajte Kategorije besplatnog software-a (18k characters) radi opisa kako se "slobodan softver", "copylefted software" i druge kategorije odnose jedna prema drugoj.